Najstarija prezimena sutješko-kakanjskog kraja: Obitelji čiji trag seže gotovo četiri stoljeća unatrag

Koliko dugo pojedine obitelji žive na prostoru Kraljeve Sutjeske, Kaknja i okolnih sela? Odgovor na to pitanje krije se u jednom od najdragocjenijih izvora naše lokalne povijesti – starim matičnim knjigama Kraljeve Sutjeske.

Najstarije sačuvane matice sežu sve do 17. stoljeća, a njihovi zapisi omogućuju nam da danas, gotovo četiri stoljeća poslije, pratimo prezimena, obitelji i mjesta u kojima su živjeli naši preci.

Vrijedan posao proučavanja i obrade ovih podataka napravio je pokojni fra Stjepan Duvnjak. Njegov rad ostavio je važan trag u istraživanju demografske i obiteljske povijesti sutješko-kakanjskog kraja.

Posebno su zanimljiva prezimena koja nalazimo već u najstarijim zapisima, a koja su se, unatoč ratovima, seobama, bolestima, iseljavanju i svim promjenama kroz stoljeća, sačuvala do naših dana.

Prezimena zabilježena već u 17. stoljeću

Prema obradi fra Stjepana Duvnjaka, među najstarijim prezimenima koja su i danas prisutna nalaze se:

Andrić – od 1671., Teševo
Antunović – od 1642., Aljinići
Babajić – od 1680., Lipnica
Benić – od 1669., Čatići
Bojić – od 1642., Čatići
Filipović – od 1643., Bjelavići
Franjić (Pranjić, Franić) – od 1674., Kopjari
Franjković (Pranjković) – od 1642., Aljinići
Grgić – od 1642., Bjelavići
Grmače (Grmačić, Garmačić) – od 1688., Grmače
Ivanović – od 1650., Sutjeska
Janjić – od 1642., Sutjeska
Jozepović – 1643., Poljani
Jurić – od 1671., Teševo
Jurjević – od 1641., Sutjeska
Kovačević – od 1656., Ratanj
Kristić – od 1644., Aljinići
Marić – od 1643., Borovica
Marićević – od 1675., Aljinići
Marijanović – od 1642., Sutjeska
Marković – od 1643., Bijelo Polje
Martinović – od 1642., Poljani
Matijević – od 1648., Glumčići (Kopjari)
Matošević – od 1643., Ričica
Medjedović (Medvid, Medied) – od 1688., Aljinići
Mijić (Miić, Mihić) – od 1647., Čatići
Mikelj (Mikeljević) – od 1663., Borovica
Miloš (Milošević) – od 1641., Teševo
Pavlić – od 1645., Borovica
Pavlović – od 1647., Slagoščići
Petrović – od 1641., Slagoščići
Stjepanović – od 1628., Turbići
Šimić – od 1645., Kovačići (Poljani)
Tadić – od 1658., Vukanovići
Terzić – od 1642., Čatići
Tomić – od 1651., Vukanovići
Trgovčević – od 1642., Sutjeska
Vazgeč (Vazgečić, Vazgečević) – od 1686., Bjelavići

Iza prezimena nalaze se stvarni ljudi i njihove priče

Ovakvi popisi nisu samo niz prezimena i godina.

Iza svakog od njih nalaze se generacije ljudi – njihovi životi, obitelji, kuće, rad, radosti i stradanja. Neki su ostajali u rodnome kraju, drugi su se selili u susjedna mjesta, a kasnije diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Europe i svijeta.

Posebno su zanimljive i promjene u pisanju pojedinih prezimena. Tako u starim zapisima nalazimo različite oblike istoga prezimena, poput Medvid, Medied i Medjedović ili Pranjković i Franjković. Takvi detalji svjedoče i o promjenama jezika, načinu vođenja matica i oblikovanju prezimena tijekom stoljeća.

Matične knjige zbog toga nisu samo crkveni administrativni dokumenti. One predstavljaju svojevrsnu kroniku života ovoga kraja.

Sačuvati trag naših predaka

Kraljeva Sutjeska i njezin franjevački samostan stoljećima su bili mjesto u kojem su se čuvali ne samo vjera i kulturna baština nego i sjećanje na ljude ovoga kraja.

Zahvaljujući sačuvanim zapisima danas možemo posegnuti gotovo četiri stoljeća u prošlost i pronaći trag vlastitih predaka.

Takvi podaci posebno su vrijedni u vremenu u kojem je velik dio stanovništva sutješko-kakanjskog kraja raseljen diljem svijeta. Prezime zapisano u staroj matici često je jedna od niti koja današnje generacije ponovno povezuje s mjestom iz kojega potječu njihove obitelji.

Čuvajući zapise o našim precima, čuvamo i sjećanje na ljude koji su stoljećima stvarali život našega zavičaja.