Hrvatska folklorna skupina „Bobovac” – Čuvari uspomene na kraljicu Katarinu

Sjećanje na kraljicu Katarinu Kotromanić, čiji 600. rođendan uskoro slavimo, u Bosni je još uvijek veoma živo. O kraljici raspravljaju danas povjesničari ali i obični ljudi, a često se lome politička koplja čija je kraljica. Čini mi se da je nabolje mjesto za otići i doživjeti sve ono što živa tradicija prenosi o kraljici Katarini upravo Kraljeva Sutjeska i sutješki kraj. Tamo možemo pronaći grupu vrijednih ljudi okupljenih u Hrvatsku folklornu skupinu „Bobovac” sa sjedištem u Čatićima kod Kaknja. Ova folklorna skupina osnovana je nakon posljednjega rata, 1996. godine, a 1997. registrirana je kao udruga građana, tj. kulturno-umjetničko društvo.

HFS „Bobovac” dobio je naziv po srednjevjekovnom starom kraljevskom gradu Bobovcu, prijestolnici srednjevjekovne države Bosne, u kojem su stolovali bosanski kraljevi. O aktivnostima ovoga društva najviše možemo saznati od predsjednice HFS „Bobovac” gospođe Dragane Dojčinov-Smolo. Ova mlada gospođa i obiteljska žena unatoč brojnim drugim životnim obvezama zajedno s drugim članovima društva nastoji očuvati kulturnu baštinu župe Kraljeva Sutjeska čuvajući od zaborava svoje stare običaje, pjesme, plesove i narodnu nošnju iz sutješkoga kraja.

Očuvanje kulturne baštine

Vodstvo HFS „Bobovac” Dragana je preuzela, kako sama ponosno ističe, najviše zbog svoje majke Ane Dojčinov, koja je bila osnivačica i dugogodišnja predsjednica ovoga društva. Majka joj je tu rođena, voljela je silno izvornu glazbu, narodne nošnje i sve što je vezano za Kraljevu Sutjesku. Ona je zajedno s članovima osnivačima osnovala KUD i zasadila sjeme koje se razgranalo u veliko stablo. Preminula je prije četiri godine i cijeli sutješki kraj pamti je po vedrom duhu, lavovskoj borbi za širenje tradicijskih vrijednosti sutješkoga kraja.

Nažalost, posljedice zadnjega rata još se uvijek osjećaju u sutješkom kraju. Gotovo svi Hrvati su protjerani i raseljeni diljem svijeta, a vrlo malo ih je ostalo ili se vratilo. Broj mladih ljudi je zanemariv. I od njih mnogi odlaze odavde u svijet u potrazi za boljim životom, jer ovdje mogu naći posla, ne mogu planirati budućnost, zasnivati obitelji. Dragana i još nekolicina mladih ljudi još su uvijek ovdje. Ne znaju što im život donosi, ali se trude i bore da opstanu u kraju i očuvaju kulturnu baštinu. Nastoje svake godine organizirati smotru folklora, evo ove godine već 25. put. Tako se trude da se bar ono što postoji, i što je već postalo tradicionalno, ne ugasi. Godišnju smotru folklora organiziraju u Kraljevoj Sutjesci na platou ispred samostana. Prvih šest godina smotra se održavala u Čatićima i Kaknju, a sve kasnije smotre folklora u Kraljevoj Sutjesci. Želja je barem jednom godišnje dovesti ljude iz različitih krajeva BiH i Hrvatske da vide ovaj kraj, posebno Kraljevu Sutjesku i franjevački samostan, da vide gdje su stolovali naši bosanski kraljevi.

Ta cijela manifestacija zove se „Dani kraljice Katarine” i održava se krajem listopada na dan smrti kraljice Katarine 25. listopada ili u nedjelju koja je najbliža tom datumu. Ove godine jubilarna je 25. smotra folklora, a održat će se u nedjelju 27. listopada 2024. godine. Smotrama folklora, koje su multietničkoga karaktera, pokazuje se bogatstvo različitosti naroda BiH, na koje trebamo biti svi ponosni. Ova manifestacija je prilika da se mladim generacijama na originalan način približe možda danas zaboravljeni običaji iz cijele BiH, ali i inozemstva, a i starijima koji su se možda zaželjeli tradicijskih pjesama i igara.

Folklorni nastupi

HFS „Bobovac” kao cjelina čine pjevačka skupina s izvornim načinom pjevanja, skupina s izvornim načinom plesanja te skupina s izvornim načinom sviranja na tradicijskim glazbenim instrumentima (kombinacija šargije i violine). Na svojim nastupima članovi prezentiraju autentičnu, izvornu nošnju i nakit koji je izuzetno bogat. Veliko blago ovoga društva na poseban su način njihovi stariji članovi koji iz bogate riznice sjećanja pripovijedaju o životnim običajima, nošnji, pjesmama i prilikama u kojima su se te pjesme pjevale.

Budući da njima u goste dolaze razni KUD-ovi, tako se i oni vrlo rado odazivaju na pozive te gostuju u drugim mjestima u skladu sa svojim financijskim mogućnostima. Tako su više puta nastupali po raznim mjestima u Bosni, u Hercegovini, u Hrvatskoj na Vinkovačkim jesenima. Prijašnjih godina nastupili su također nekoliko puta i u Njemačkoj i Švicarskoj, napose u onim mjestima gdje se nalaze velike zajednice ljudi podrijetlom iz Kaknja i Kraljeve Sutjeske. S druge strane, njima je u posjet dolazila folklorna skupina naših ljudi iz Gelsenkirchena iz Njemačke i to u sutješkim nošnjama.

Članovi HFS „Bobovac” ponosni su što su trenutno jedini iz ovoga kraja koji još uvijek aktivno djeluju kao folklorno društvo, posebno kada se ima u vidu slab odaziv mladih, pa i srednjovječnih i starijih žena koje bi se mogle uključiti u rad, ali eto nisu članovi. Zato su radosni da ipak opstaju i silno se trude da se društvo ne ugasi. A dokle će to trajati, nitko ne zna. Vrijeme će pokazati.

Živo sjećanje na kraljicu Katarinu

Kada upitate nekoga iz sutješkoga kraja što zna o kraljici Katarini, odgovori su uglavnom slični. Osjeti se koliko je živo sjećanje na kraljicu Katarinu i vidi se kako se uspomena na nju prenosila s koljena na koljeno. Tako svi govore da je kraljica bila bliska s običnim narodom, da je uživala veliki ugled od običnoga puka. Pomagala je ženama i učila ih da vezu jer se puno toga ručno radilo u ono vrijeme. I zbog nje se još uvijek u sutješkom kraju, u znak žalosti za njom, nose crne marame. I dandanas nakon toliko godina žene u Kraljevoj Sutjesci, koje nose narodnu nošnju, obavezno imaju crne marame. Često se danas može vidjeti da žene iz Kraljeve Sutjeske dolaze na misu, na patron župe ili na razne druge proslave upravo u tim narodnim nošnjama.

Upravo s ciljem da se očuva spomen na lik i djelo kraljice Katarine, članovi HFS „Bobovac” Čatići – Kakanj obilježavaju svake godine dan smrti bosanske kraljice Katarine, 25. listopada, kulturnim sadržajima u Kraljevoj Sutjesci na spomenutoj manifestaciji „Dani kraljice Katarine”.

Nabava narodne nošnje

Draganina mama Ana, koja je godinama bila predsjednica društva, uspjela je pomoću raznih donacija otkupiti od nekih ljudi iz sutješkoga kraja njihove narodne nošnje. Neki ljudi su prodavali nošnje od svojih majki ili baka. Neki su prodavali čitavu nošnju, neki samo dio nošnje ovisi što su htjeli: košulje, marame, dimije, nakit, opanke. Uglavnom, vrijedna Ana je to polako pomoću donacija otkupljivala i polako skupljala. Neke stvari su opet izrađene od majstora koji to znaju raditi, npr. opanci su izrađivani u jednoj obućarskoj radnji u Visokom, i napravljeni su onako kako su izvorno izgledali. Tako da društvo ima određenu količinu svoje narodne nošnje koju daju članovima društva i to onima koji nemaju svoju vlastitu nošnju u kući. Većina članova ipak ima svoju vlastitu i originalnu nošnju od svojih majki ili baka. Teško da danas može netko i napraviti takvu nošnju.

Nekoliko žena članica društva i folklora umiju lijepo vesti i tako čuvaju od zaborava poznati sutješki vez. Jedna gospođa u Čatićima izrađuje od bobaka u boji narukvice ili križeve sa sutješkim vezom koji se onda uokvire. To se nekad prigodno prodaje ili se ponese kao poklon drugim društvima ili nekim ljudima. Često se može vidjeti da i fratri i ljudi iz ovoga kraja raspršeni diljem svijeta rado nose takve narukvice.

Značajniji nastupi i nagrade

Prije nekoliko godina u Mostaru na poznatoj Reviji narodnih nošnji sudjelovala je i predstavnica HFS „Bobovac” koja je osvojila i nagradu za najljepšu nošnju. Također prije nekoliko godina na poznatoj manifestaciji Etno frizure svijeta, a koja se održava svake godine u sklopu državne smotre folklora Vinkovačke jeseni, još jedna predstavnica HFS „Bobovac” osvojila je nagradu za najljepšu frizuru. Tom prigodom djevojka je nosila svečanu frizuru s pletenicom i nakitom. Pletenica je bila ukrašena cvjetovima od pliša te sitnim staklenim zrnjem bobcima, a pri dnu pletenice visio je srebrni nakit. Rad je to žena ovoga društva.

HFS „Bobovac” dobitnik je i brojnih drugih priznanja od kojih izdvajamo Petnaestoaprilsku zahvalnicu Općine Kakanj za doprinos u očuvanju kulture, kao i ovogodišnji Večernjakov pečat od Večernjeg lista kao ponos BiH. Ova zadnja nagrada društvu posebno znači, napose predsjednici Dragani koja ponosno ističe: „Nisam upoznata da se još netko ovako bavi i trudi oko očuvanja baštine, lika i djela kraljice Katarine, da organizira manifestacije koji nose ime kraljice Katarine. Ja nisam upoznata da to još netko ovako čini. Želimo kroz svoje manifestacije i nastupe prije svega da drugi ljudi čuju o kraljici, da čuju da tradicija koju čuvamo u čast kraljice Katarine nije izumrla, a evo 600 godina je od njezina rođenja. Puno je tu posla i godina rada i truda. Ali čuvamo koliko god možemo tradiciju i uspomenu na našu posljednju kraljicu koja je bila bliska sa svojim pukom, koja je proživjela tešku sudbinu progonstva, djecu su joj oteli, bila je izbjeglica u Rimu, ali nikad nije zaboravila svoj kraj, svoju domovinu Bosnu i za nju se do smrti borila.”

Sve ovo što čine članovi HFS „Bobovac” od velikoga je značaja za cijeli sutješki kraj, ali zasigurno i za našu državu Bosnu i Hercegovinu te cjelokupnu svjetsku baštinu. Iskreno se nadamo da će uvijek biti plemenitih ljudi poput Dragane, Ane i svih članova HFS „Bobovac” koji će prepoznati značaj i važnost kulturne tradicije i tu istu svojim nesebičnim radom čuvati, gajiti i prenositi sljedećim generacijama.