Koji je prepoznatljivi okus Kraljeve Sutjeske?

Oćevija svoju peku predstavlja izvan Bosne i Hercegovine, Kreševo okuplja male proizvođače, a Kakanj je održao jesenski sajam. Sutješki kraj također ima znanje koje može postati dio održive lokalne priče.

Tradicija koja izlazi pred ljude

Majstori peke iz Oćevije već pet godina sudjeluju na manifestaciji Stara jela z Dugog Sela i svoje umijeće predstavljaju kao dio nematerijalne baštine vareškog kraja. U Kreševu je za listopad najavljen sajam K’o u vakat, otvoren rukotvorcima, umjetnicima i malim proizvođačima.

U Kaknju je od 28. do 30. rujna održan šesti Jesenski sajam poljoprivrede i rukotvorina. Organizatori su istaknuli domaće proizvode, udruge žena i poljoprivredne proizvođače.

Hrana čuva više od recepta

U Kraljevoj Sutjesci i okolnim selima još postoje recepti, načini pripreme hrane i obiteljske navike koje nisu zapisane. Iza njih su iskustvo žena, rad na zemlji, godišnja doba, blagdani i sjećanje na vrijeme kada se mnogo toga proizvodilo kod kuće.

Ako to znanje nestane, ne gubimo samo jedno jelo. Gubimo dio jezika, odnosa i identiteta kraja. Zato bi bilo vrijedno razgovarati sa starijim mještankama i mještanima, snimiti pripremu jela, zapisati sastojke i objasniti u kojim se prilikama određeno jelo pripremalo.

Od sjećanja prema malom proizvodu

Cilj ne treba biti stvaranje umjetnog folklora za turiste. Najprije treba sačuvati autentično znanje, a zatim vidjeti može li dio toga postati lokalni proizvod: gibanica, naše pite, kolači, zimnica, čaj, sir, suvenir ili mali gastronomski događaj.

Oćevija pokazuje da jedno prepoznatljivo umijeće može predstavljati cijeli kraj. Pitanje za Kraljevu Sutjesku nije što bismo mogli izmisliti, nego što već imamo, a još nismo dovoljno prepoznali, zapisali i s ponosom ponudili drugima.

Izvori: Vareški vjestnik, Kreševo.info i Radio Kakanj. Istaknuta fotografija ilustrativni je prikaz.